Posted on

Teofil Pančić

Teofil Pančić je rođen u Skoplju 1965. Kolumnista i književni kritičar nedeljnika Vreme. Objavljuje tekstove različitih žanrova u nizu publikacija širom bivše Jugoslavije, i drugde. Živi u Zemunu i Novom Sadu. Objavio je 17 knjiga, među kojima su i tri knjige književnih kritika: „Osobeni znaci“ (Beopolis, 2006), „Famoznih 400 kilometara“ (VBZ, 2007) i „Pepeo bez bašte“ (Dnevnik, 2008).

Posted on

Žan Bak

Žan Bak (Jean Back) je rođen 1953. u Didelanžu, u Luksemburgu. Još u ranoj mladosti počeo se baviti fotografijom, crtežima i filmom. Njegov prvi roman „Čelično nebo“ (2003) posvećen je rodnom gradu i njegovoj industriji čelika. Za roman „Amater“ (2009) je dobio nagradu Evropske unije za književnost 2010. godine. Dugo godina je radio u luksemburškom ministarstvu kulture a danas je upravnik luksemburškog Nacionalnog audiovizuelnog centra.

Posted on

Pol Saks

Pol Saks (rođen 1960. u Luksemburgu) studirao je filozofiju u Hajdelbergu i Briselu. Od 2001. živi u Berlinu kao slobodni autor. Za roman „Metro linija 5“ dobio je prestižnu književnu nagradu Prix Servais 2009. godine.

Posted on

Gi Helminger

Gi Helminger (Guy Helminger) je rođen 1963. u Luksemburgu. Studirao je književnost i filozofiju u Kelnu, gde i živi od 1985. godine. Objavio je više romana i zbirki pripovedaka i dobitnik je prestižne nagrade za nemačko govorno područje „Ingeborg Bahman“. Kod nas su mu objavljeni romani „Novi Brazil“ (2010.) i „Sutra je već bilo“ (2014).

Posted on

Loran Seksik

Loran Seksik (Laurent Seksik) je rođen 1962. u Nici. Autor je šest romana, a u Francuskoj se proslavio romanom „Poslednji dani Štefana Cvajga“ koji je preveden na petnaest jezika. Njegov poslednji roman „Slučaj Eduard Ajnštajn“ bio je 2013. u užem izboru za književnu nagradu Gonkur, a sam roman je mesecima bio najprodavanija knjiga u Francuskoj.

Posted on

Nora Wagener

Nora Vagener je rođena 1989. u Luksemburgu. Nakon mature studirala je kreativno pisanje, studije kulture i žurnalistiku na Univerzitetu Hildesheim u Nemačkoj. Objavljivala je romane, zbirke pripovedaka, kao i jednu knjigu za decu. Za svoj književni rad je dobila više nagrada (poput nagrade za književnost Manfred-Maurer 2012. godine), a za zbirku pripovedaka „Larve“ dobila je nagradu za književnost Prix Servais 2017.

Posted on

Ada Djerup

Ada Djerup (rođ. 1972. godine), danska književnica. Na literarnu scenu stupa zbirkom pesama „Gospodinovi monolozi“ (2005), a ubrzo objavljuje i zapaženu zbirku pripovedaka Kada bi čovek upitao samog sebe (2007). Delo „Tačka najmanjeg otpora“ (2009) je veoma brzo privuklo pažnju kritike i čitalaca. Roman je, kao danski predstavnik, dobio Evropsku nagradu za književnost 2010. godine.

Posted on

Mirto Azina Hronidi

Mirto Azina Hronidi je rođena u Nikoziji 1961. godine. Završila je studije medicine na Univerzitetu u Bonu (Nemačka), nakon čega se specijalizovala za lekara opšte prakse. Sa šesnaest godina objavila je svoju prvu knjigu „Dnevnik 1974“ (1977), zatim su usledile „Patologija“ (1987) i „Rahila“ (1997). „Za njeno poslednje delo Eksperiment“ (2009) dobila je Evropsku nagradu za književnost 2010. godine, koje je ubrzo prevedeno na više evropskih jezika.

Posted on

Ule Martin Hejstad

Ule Martin Hejstad (Ole Martin Høystad) rođen je 1947. u Norveškoj. Profesor emeritus je interdisciplinarnih kulturnih studija na Visokoj školi u Jugoistočnoj Norveškoj, a od 2006. je sarađivao i sa Katedrom za kulturne studije Južnodanskog univerziteta u Odenzeu. Studirao je nordijsku književnost i filozofiju. Njegova knjiga „Kulturna istorija srca“ (20031, 20112) prevedena je na niz jezika i učinila ga poznatim preko granica skandinavskih zemalja.

Posted on

Ernst Tugendhat

Ernst Tugendhat (rođen 1930. godine) studirao je klasičnu filologiju u Stanfordu i filozofiju u Frajburgu kod Martina Hajdegera. Bio je profesor filozofije u Hajdelbergu i Berlinu, saradnik Maks-Plankovog Instituta za istraživanje životnih uslova naučno-tehničkog sveta u Štarnbergu i gostujući profesor na brojnim univerzitetima u Nemačkoj i inostranstvu. Godine 2005. je dobio Majster-Ekartovu nagradu i počasni doktorat madridskog univerziteta Autónoma. Nastavi sa čitanjem Ernst Tugendhat