Akcija!
stil_i_moral_min
stil_i_moral

STIL I MORAL
Eseji
Lukas Bärfuss

1,485.00 din 1,099.00 din

-26%

O slobodi ima malo književnosti, ali zato ima mnoštvo tekstova na tu temu. Međutim, to nisu pesnički, to su politički i verski tekstovi. Na prvom mestu Biblija. […] Karakteristično je da se jedan od najvažnijih tekstova 20. veka o slobodi, govor Martina Luthera Kinga održan 1963. godine u Vašingtonu završava prizivanjem božje blagodati.
Nakon što se požalio zbog rasističkog stanja u Alabami i Džordžiji i izrekao svoj čuveni san, King proziva obećanje parafrazirajući proroka Isaiju: „Sanjam da će se jednoga dana uzdići sve doline, a sva brda i planine da će se smanjiti. Da će se brdovita mesta poravnati, a neravna izglačati. I plemenitost Gospodova biće svima otkrivena i svi ljudi će je zajedno spoznati.“

Opis Proizvoda

Prevod sa nemačkog:
Mirjana Avramović
Broj strana: 182
Godina izdanja: 2021.
ISBN: 978-86-6435-164-5

O slobodi ima malo književnosti, ali zato ima mnoštvo tekstova na tu temu. Međutim, to nisu pesnički, to su politički i verski tekstovi. Na prvom mestu Biblija. […] Karakteristično je da se jedan od najvažnijih tekstova 20. veka o slobodi, govor Martina Luthera Kinga održan 1963. godine u Vašingtonu završava prizivanjem božje blagodati.
Nakon što se požalio zbog rasističkog stanja u Alabami i Džordžiji i izrekao svoj čuveni san, King proziva obećanje parafrazirajući proroka Isaiju: „Sanjam da će se jednoga dana uzdići sve doline, a sva brda i planine da će se smanjiti. Da će se brdovita mesta poravnati, a neravna izglačati. I plemenitost Gospodova biće svima otkrivena i svi ljudi će je zajedno spoznati.“
Politički tekst o slobodi uklapa se u duhovnu viziju. Sloboda nije književni koncept, ona je politički i verski koncept, u tim poljima ona dobija svoju aktuelnost, ne u poetskim.
I ja živim sa zahtevom da se oslobodim – ne bezuslovno da budem slobodan, već da uđem u proces vlastitog oslobađanja, da otkrijem šta me čini neslobodnim u mom životu i mom postojanju.
Nesloboda se može podnositi. Živimo sa tim. Poznajemo svoja ograničenja i svesni smo egzistencijalne neslobode. Znamo da moramo umreti. Život u društvu znači da se čovek mora odreći dela svoje slobode. Potpuna sloboda znači potpunu usamljenost. […]
Tačno je, mi na Zapadu živimo u slobodnim društvima, slobodnijem od većine mesta na svetu. Ali, šta tačno znači ta sloboda? Naše životne prilike se, tačnije nego uz pomoć slobode, mogu proveriti pojmom istinitosti: kolika je podudarnost između postojeće pojmljivosti i onoga što sam ja u stanju da kažem? Kolika je ta svest o našim prinudama? Koliko otvoreno možemo da govorimo o svom ograničenju? Da li mogu da kažem šta mislim? A kako ja mislim? Da li moje misli kruže oko faktičkih prinuda koje nam diktiraju politika, privreda? Da li svoj svet možemo da zamislimo i drukčijim – i da li posedujemo neophodne koncepte za te alternative? Koliko istinitosti možemo sebi da dozvolimo pri govoru, a da zbog toga ne moramo da trpimo štetu?
“Sloboda i istinitost”, Lukas Bärfuss
Švajcarski pisac Lukas Bärfuss je prevashodno poznat po svojim romanima i pozorišnim komadima koji se izvode na brojnim evropskim pozorišnim scenama. Bärfuss je, međutim, izuzetno plodan i kao esejista. Teme njegovih eseja su uglavnom umetnost, pisci i književnost, ali i velike teme kao što su sloboda, istina, laž, prostor i vreme, ljubav, rad, moral i politika. „Stil i moral“ („Stil und Moral“, 2015) je njegova prva zbirka eseja u nizu koji još čine „Rat i ljubav“ („Krieg und Liebe“, 2018) i „Kruna stvaranja“ („Die Krone der Schöpfung“, 2020).
Lukas Bärfuss je rođen 1971. godine u Thunu, u švajcarskom kantonu Bern, gde je i odrastao. Njegovi romani, poput Koale ili Sto dana, prevedeni su na oko dvadeset jezika, a pozorišni komadi mu se igraju širom sveta. Pozorišna predstava „Seksualne neuroze naših roditelja“ se u Narodnom pozorištu u Beogradu izvodila više godina. Lukas Bärfuss je član Nemačke akademije za jezik i poeziju (Deutsche Akademie für Sprache und Dichtung) i dobitnik je brojnih nagrada za svoj književni rad. Pored Maxa Frischa, Friedricha Dürrenmatta i Adolfa Muschga, jedini je švajcarski pisac koji je dobio prestižnu nagradu Georg Büchner, koja se dodeljuje piscima s nemačkog govornog područja počev od 1951. godine. Živi u Zürichu.
SADRŽAJ
I
Kolonije
Peć
Ne volim reformatora Huldrycha Zwinglija. Zašto?
Maske
Otkrivenje
II
Dvanaesta replika
O Tri sestre Antona Čehova
Trenutak jezika
O romanu Razbojnik Roberta Walsera
List 488
O jednom mikrogramu Roberta Walsera
Moć i sećanje
O Ričardu III Williama Shakesperaea
Vodenični točak
O Woyzecku Georga Büchnera
Brechtov patos
9 1/2 nedelja u provinciji.
O Miss Sara Sampson Gottholda Ephraima Lessinga
Ravnodušnost prirode
Obećanje Friedricha Dürrenmatta
Metamorfoze
Rani roman Maxa Frischa Teški
Mesto poezije
O Heinrichu von Kleistu
III
Habeas Corpus
Narod i ja
Oda nastavnicima
Oda učenicima
Nema alternative?
Posle nas amebe?
IV
Vreme i prostor
Sloboda i istinitost
Stil i moral
Korišćena literatura
Izvori