Posted on

Niklas Luman

Niklas Luman (Niklas Luhmann, 1927-1998) je bio profesor sociologije na univerzitetu Bilefeld (Bielefeld) u Nemačkoj. Preko 30 godina je radio na svebuhvatnoj teoriji sistema društva i ovu je 1997. godine predstavio u svom glavnom delu “Društvo društva“. Enormno produktivan, od 1964. do 1997. god. objavio je preko pedeset knjiga i preko trista članaka. Nastavi sa čitanjem Niklas Luman

Posted on

NIN, 11. oktobar 2007.
Nenad Daković Zaboraviti Fukoa

Mišel Fuko
Volja za znanjem; istorija seksualnosti I

Prevela: Jelena Stakić
Karpos, 2006.

Nisam, nažalost, pronašao jedan tekst o Fukou koji sam objavio pre više godina i koji je imao izvesnog odjeka u našoj javnosti, koja i pored brojnih prevoda Fukoovog dela, mislim, naravno na stručnu javnost, nije pokazala naročito zanimanje za njegovo delo koje je, bez sumnje, ostavilo značajan trag u savremenom mišljenju. Nastavi sa čitanjem NIN, 11. oktobar 2007. Nenad Daković Zaboraviti Fukoa

Posted on

Mišel Fuko (1926-1984)

Mišel Fuko (Michel Foucault, 1926-1984), francuski filozof i istoričar, istražuje teme poput psihijatrije, medicine, lingvistike, savremenih kaznenih praksi i njihove istorijske prethodnike kako bi artikulisao sisteme mišljenja i njihovu evoluciju. Cilj mu je bio da ilustruje odnos između “znanja” i društvenih praksi i relacije moći putem kojih je to razvijeno i primenjeno. Pod uticajem strukturalizma je naglašavao značaj onoga što se kaže i što može biti rečeno i verovanje da je diskurs nesvesni odraz učvršćenih pretpostavki. Nastavi sa čitanjem Mišel Fuko (1926-1984)

Posted on

Horas Engdal

Engdal je rođen 1948. u Karlskroni, na jugu Švedske. Istaknuti je švedski pisac, književni kritičar i teoretičar, poznat po studijama iz oblasti književnosti romantizma, kao i stručnjak za francuski poststrukturalizam. Engdal je takođe preveo više dela sa francuskog i nemačkog na švedski (Blanšoove eseje, Klajstove drame). Godine 1997. je izabran za člana Švedske akademije, a 1999. je postao njen stalni sekretar. Nastavi sa čitanjem Horas Engdal

Posted on

Dag Ejstejn Endše (Dag Oistein Endsjo,1968-)

Dag Ejstejn Endše (Dag Oistein Endsjo, rođen 1968. godine), profesor na Univerzitetu u Bergenu u Norveškoj. Izučava religije, poglavito starogrčku i rano hrišćanstvo. Objavio više studija: Kada pol dojadi (sa Helgeom Svareom, 2001), Praiskonski predeli, mirotočiva tela (2008), Grčka verovanja u vaskrsenje i uspešnost hrišćanstva (2009) i druge.

Posted on

Pisma Jelene Dimitrijevic

Jelena Dimitrijević

Danas gotovo nepoznata i zaboravljena spisateljica, Jelena Dimitrijević, počela je da objavljuje svoje prve pesme u Otadžbini i Vili. (1) Tema pesama je bila karakteristična za njeno pesništvo. Pevala je o ljubavi, o sevdahu, ali na nesvakidašnji način, ili bar na način neprimeren ženskom poimanju ljubavne poezije. Njene su pesme odmah izazvale pažnju, ali i znatiželju. U Videlu, u rubrici posvećenoj pregledu novih književnih dela i pojava, kritičar pomalo patetično pita: “Ko je to što onako kao Mirza peva ljubavi… . To je žena koja voli žene, ali ih voli kao što ih mi volimo“. Nastavi sa čitanjem Pisma Jelene Dimitrijevic

Posted on

Delez Žil (Gilles Deleuze, 1925-1995)

Delezova brojna dela bave se izuzetno širokim opsegom tema i čine ga teško smestivim u konvencionalne akademske definicije filozofije. Njegova Logika smisla (1969), primera radi, istražuje pitanja značenja i ne-značenja u korpusu tekstova od stoika i Platona do Luisa Kerola. Pisao je o tako različitim temama kao što su Zaher-Mazoh (1967), film (1983, 1985) i umetnost Frensisa Bejkona (1981). Intervjui skupljeni 1990. god. u zbirku Pregovori (Pourparlers 1972-1990, srp. prev. 2010) i razgovori sa Kler Parne (Claire Parnet) 1977. god. otvaraju vrata ekstremno složenom korpusu radova, dok je pozna zbirka kritičkih i kliničkih eseja (1993) lep uvod u Delezova brojna interesovanja. Nastavi sa čitanjem Delez Žil (Gilles Deleuze, 1925-1995)

Posted on

Lorens Darel

Lorens Darel (Lawrence Durrell) rođen je 1912. u engleskoj porodici u Indiji, gde mu je otac radio kao inžinjer. Kao dečak pohađao je Jezuitski koledž u Dardžilingu (Darjeeling), a kasnije je poslat u St Edmund’s School u Kanterberiju, u Engleskoj. Njegovo prvo značajno književno delo bilo je The Black Book, koje se pojavilo u Parizu 1938. pod pokroviteljstvom Henrija Milera i Anais Nin. “Dok sam ga pisao, po prvi put sam čuo zvuk vlastitog glasa“, pisao je kasnije. Nastavi sa čitanjem Lorens Darel