Posted on

Džon Ralston Sol

Džon Ralston Sol (John Ralston Saul, rođen 1947.) je kanadski teoretičar, esejista i romanopisac. Nakon objavljivanja studije “Voltaire’s Bastards“ o “diktaturi razuma na Zapadu“ 1992. godine, postaje poznat i van Kanade (knjiga je prevedena na brojne jezike, među kojima su ruski, francuski, japanski, španski itd.). Nastavi sa čitanjem Džon Ralston Sol

Posted on

Niklas Luman

Niklas Luman (Niklas Luhmann, 1927-1998) je bio profesor sociologije na univerzitetu Bilefeld (Bielefeld) u Nemačkoj. Preko 30 godina je radio na svebuhvatnoj teoriji sistema društva i ovu je 1997. godine predstavio u svom glavnom delu “Društvo društva“. Enormno produktivan, od 1964. do 1997. god. objavio je preko pedeset knjiga i preko trista članaka. Nastavi sa čitanjem Niklas Luman

Posted on

Mišel Fuko (1926-1984)

Mišel Fuko (Michel Foucault, 1926-1984), francuski filozof i istoričar, istražuje teme poput psihijatrije, medicine, lingvistike, savremenih kaznenih praksi i njihove istorijske prethodnike kako bi artikulisao sisteme mišljenja i njihovu evoluciju. Cilj mu je bio da ilustruje odnos između “znanja” i društvenih praksi i relacije moći putem kojih je to razvijeno i primenjeno. Pod uticajem strukturalizma je naglašavao značaj onoga što se kaže i što može biti rečeno i verovanje da je diskurs nesvesni odraz učvršćenih pretpostavki. Nastavi sa čitanjem Mišel Fuko (1926-1984)

Posted on

Horas Engdal

Engdal je rođen 1948. u Karlskroni, na jugu Švedske. Istaknuti je švedski pisac, književni kritičar i teoretičar, poznat po studijama iz oblasti književnosti romantizma, kao i stručnjak za francuski poststrukturalizam. Engdal je takođe preveo više dela sa francuskog i nemačkog na švedski (Blanšoove eseje, Klajstove drame). Godine 1997. je izabran za člana Švedske akademije, a 1999. je postao njen stalni sekretar. Nastavi sa čitanjem Horas Engdal

Posted on

Dag Ejstejn Endše (Dag Oistein Endsjo,1968-)

Dag Ejstejn Endše (Dag Oistein Endsjo, rođen 1968. godine), profesor na Univerzitetu u Bergenu u Norveškoj. Izučava religije, poglavito starogrčku i rano hrišćanstvo. Objavio više studija: Kada pol dojadi (sa Helgeom Svareom, 2001), Praiskonski predeli, mirotočiva tela (2008), Grčka verovanja u vaskrsenje i uspešnost hrišćanstva (2009) i druge.

Posted on

Pisma Jelene Dimitrijevic

Jelena Dimitrijević

Danas gotovo nepoznata i zaboravljena spisateljica, Jelena Dimitrijević, počela je da objavljuje svoje prve pesme u Otadžbini i Vili. (1) Tema pesama je bila karakteristična za njeno pesništvo. Pevala je o ljubavi, o sevdahu, ali na nesvakidašnji način, ili bar na način neprimeren ženskom poimanju ljubavne poezije. Njene su pesme odmah izazvale pažnju, ali i znatiželju. U Videlu, u rubrici posvećenoj pregledu novih književnih dela i pojava, kritičar pomalo patetično pita: “Ko je to što onako kao Mirza peva ljubavi… . To je žena koja voli žene, ali ih voli kao što ih mi volimo“. Nastavi sa čitanjem Pisma Jelene Dimitrijevic

Posted on

Delez Žil (Gilles Deleuze, 1925-1995)

Delezova brojna dela bave se izuzetno širokim opsegom tema i čine ga teško smestivim u konvencionalne akademske definicije filozofije. Njegova Logika smisla (1969), primera radi, istražuje pitanja značenja i ne-značenja u korpusu tekstova od stoika i Platona do Luisa Kerola. Pisao je o tako različitim temama kao što su Zaher-Mazoh (1967), film (1983, 1985) i umetnost Frensisa Bejkona (1981). Intervjui skupljeni 1990. god. u zbirku Pregovori (Pourparlers 1972-1990, srp. prev. 2010) i razgovori sa Kler Parne (Claire Parnet) 1977. god. otvaraju vrata ekstremno složenom korpusu radova, dok je pozna zbirka kritičkih i kliničkih eseja (1993) lep uvod u Delezova brojna interesovanja. Nastavi sa čitanjem Delez Žil (Gilles Deleuze, 1925-1995)